Manjak maline za bolju cenu

0

Za deset do dvadeset dana, armija od oko 20.000 berača „crvenog zlata“ ući će u malinjake, proizvođači i otkupljivači već su „u klinču“ oko otkupne cene, a kolika će ona biti najviše zavisi od ponude na svetskoj berzi i količine roda u domaćim zasadima. U Asocijaciji proizvođača jagodičastog voća „Malinari Srbije“, koja okuplja oko 50 udruženja, na osnovu analiza tržišta očekuju prošlogodišnjih 220-240 dinara za kilogram novog roda.

– Već uobičajeno uoči berbe, hladnjačari izlaze sa cenama daleko ispod realnih. Međutim, prošlogodišnje zalihe su u martu i aprilu izvožene po ceni od 2,33 do 2,40 evra, a potražnja je do sada nezabeležena za ovaj period. Rod u Srbiji će zbog vremenskih neprilika biti manji za 50 procenata, a podbacila je i proizvodnja kod konkurencije u Poljskoj i u našem regionu – objašnjava Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije „Malinari Srbije“. – Čak i sa prošlogodišnjom cenom, u situaciji kada je repromaterijal skuplji za 50 odsto nego lane a prinosi mali, biće ovo godina za preživljavanje domaće proizvodnje.

Zbog potcenjivačkog odnosa pojedinih otkupljivača, malinari traže da se pored Ministarstva poljoprivrede, u rešavanje problema sa otkupom uključi i Ministarstvo trgovine.

– Kada bi se dozvolio direktan, slobodan izvoz bez domaćih posrednika, videlo bi se kolika je realna cena srpske maline. Takođe, važno je početi sa utvrđivanjem geografskog porekla maline, kada bi se iz računice izbacila malina koju hladnjačari uvoze i mešaju sa našom, videlo bi se koliko će ovogodišnji rod podbaciti. Biće svakako daleko ispod standardnih 80.000 do 110.000 tona – dodaju malinari.

U užičkoj Poljoprivrednoj savetodavnoj službi kažu da će prolećni mrazevi, velika količina kišnice i grad u pojedinim mestima, uzeti svoj danak.

– Na vremenske neprilike, kao još jedna posledica, nadovezale su se bekterijske infekcije, u zasadima je stepen oštećenja od 50 do 80 procenata – kažu agronomi iz užičke Poljoprivredne službe.

Za proizvođače, dolazi vreme najvećih rashoda: samo u ariljskom, užičkom i ivanjičkom kraju, tokom berbe biće angažovano oko 20.000 najamnih radnika. Za svakog od njih potrebno je obezbediti dnevnicu od oko 2.000 dinara, hranu i krov nad glavom.

Najznačajniji srpski poljoprivredni izvozni „brend“, u proseku, na račune izvoznika posle berbe, donosi oko 250 miliona evra.

PREMA podacima „Malinara Srbije“ dobijenim iz državnih institucija, ove sezone će za „crvenim zlatom“ vladati prava jagma. U konkurentskim zemljama, rod je značajno podbacio: u Čileu za 50 odsto, pa je spao na svega oko 100.000 tona. U Poljskoj i u zemljama našeg regiona, berba je lakša čak za 70 procenata.

– Zato se dogodilo da smo u martu i aprilu imali izvoz naših uskladištenih zaliha, za 20 odsto veći nego ikada tokom prethodnih 20 godina – malinari ističu podatak iz Ministarstva poljoprivrede.

Izvor: www.novosti.rs

 

Предишна статияЗа градската и менталната хигиена
Следваща статияБосилеградски танцьори на Ботевите дни в Козлодуй
Петар Рангелов
Петaр Рангелов е роден през 1969 г. Завършил е право, обаче през цялата си професионална кариера се занимава с журналистика. Започнал е като журналист в Радио Босилеград, но поради разногласия с тогавашните власти, само след една година остава без работа. След демократичните промени в Сърбия се завърща в Радиото и бива назначен за главен редактор. От 2003 г. е кореспондент на вестник „Братство" от Босилеград. Публикувал е на хиляди статии, интервюта, репортажи и др. журналистически текстове от различни области. 2007 г. е избран от читателите за „най-добър журналист” на "Братство". В момента работи в „Ново Братство”, а освен с журналистика, занимава се и с преводи от сръбски на български и от български на сръбски език

ОСТАВЕТЕ КОМЕНТАР

Please enter your comment!
Моля, въведете името си тук

Този сайт използва Akismet за намаляване на спама. Научете как се обработват данните ви за коментари.