Održana XIV. Godišnja skupština Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini
Pitanje prava, opstojnosti i budućnosti hrvatske zajednice u Srbiji ključno je u bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske, u čemu DSHV ima ključno mjesto.
Ravnopravnost Hrvata u Srbiji, jednakost, dostojanstvo, politička angažiranost i djelovanje vrijednosti su koje se prepoznaju kao najvažnije u dosadašnjem radu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), istaknuto je tijekom XIV. redovite skupštine ove stranke, održane u nedjelju, 18. ožujka u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo. Pred više od dvjesto delegata, te predstavnika matične zemlje, Republike Hrvatske, čelništvo stranke je istaknulo kako se od tih temeljnih vrijednosti nije odustajalo, niti će.
U tom smislu, stranka ne odustaje od zahtjeva za osiguravanje zajamčenog mandata za predstavnika hrvatske zajednice u Skupštini Srbije. Ovo je jedna od najvažnijih još uvijek neriješenih točaka u pogledu ostvarivanja nacionalno-manjinskih prava Hrvata u Srbiji.
Neriješena pitanja očekuju razrješenje
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov pozdravio je ovom prilikom otvaranje dijaloga i suradnje s državnim vrhom Srbije, osobito s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ističući rezultate intenzivno proaktivnog djelovanja stranke u vrijeme otopljavanja odnosa između Srbije i Hrvatske.
»Cijela je lepeza neriješenih pitanja koja su stavljena na stol prilikom razgovora s predsjednikom Srbije. Moram reći da iznenađuje izjava predsjednice srbijanske vlade Ane Brnabić na HRT-u kako ona misli da Hrvati u Srbiji ne bi trebali imati to zajamčeno mjesto u parlamentu. Ona to može misliti, ali Republika Srbija je potpisala međudržavni bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom gdje stoji da je država potpisnica dužna osigurati zastupljenost predstavnika manjina na republičkoj i pokrajinskoj ravni u predstavničkim tijelima, a na lokalnoj razini u predstavničkim i izvršnim tijelima. Srbija će se na svom europskom putu morati prilagoditi vladavini prava. Ono što je potpisano morat će biti riješeno. Unaprjeđivanje odnosa između Hrvatske i Srbije uvelike relaksirajuće djeluje na društveni položaj ovdašnjih Hrvata. Od statusa ‘nepoželjnog čimbenika’ postali smo partneri s kojima državne institucije s uvažavanjem počinju sustavno komunicirati i intenzivno surađivati na rješavanju problema. To nama Hrvatima vraća vjeru u bolju budućnost«, rekao je predsjednik stranke.
U razgovorima s državnim vrhom otvoreno je pitanje modela uključivanja predstavnika hrvatske zajednice u procese donošenja odluka. Tražena je pozitivna politika priznanja, te će ove godine Dužijanca u Subotici biti pod pokroviteljstvom Pokrajinske vlade, rekao je Žigmanov. A najosjetljivije pitanje o kojem se razgovaralo su zločini počinjeni spram Hrvata na području Srijema i jugozapadne Bačke devedesetih godina. O toj će temi biti vođeni posebni razgovori unutar zajednice, najavio je predsjednik stranke.
Govoreći o odnosima unutar hrvatske zajednice, Žigmanov je rekao da je konsolidirano stanje u odnosima između udruga kulture, napose kada je riječ o Subotici, antagonizmi između njih i DSHV-a posve su splasnuli, što je posljedica planskog i sustavnog djelovanja stranke, a intenzivirana je i suradnja s udrugama iz Srijema i Banata.
»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u proteklom je razdoblju ostvario značajne dosege u polju vlastitih temeljnih ciljeva djelovanja. DSHV nije bio niti će biti artikulator samo onih interesa i potreba koje se vezuju uz ovu stranku, već onih koji postoje za sve pripadnike hrvatske zajednice. Stranka mora biti pravi predvodnik naroda koji će se, zahvaljujući političkom djelovanju, izboriti da svi pripadnici hrvatske zajednice imaju bolje uvjete za rad, da djeca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku imaju jednake mogućnosti za kvalitetnu nastavu i da naše udruge kulture imaju i financijsku pomoć i riješeno pitanje prostora za svoj rad«, istaknuo je pored ostalog Žigmanov.
Potpora Republike Hrvatske
Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota poručio je da bi vrijeme pozitivnog ozračja u odnosima Hrvatske i Srbije trebalo iskoristiti na dobrobit ovdašnjih Hrvata. On je istaknuo kako je bitno imati principe legitimnosti i integralnosti što se vidi u radu DSHV-a, a što podupire i Hrvatska kao matična domovina.
»U bilateralnim odnosima sigurno će biti uvijek otvorenih pitanja, odnosi Srbije i Hrvatske uvijek su trusni i posebno zahtjevni. Ali u ovom trenutku s obiju strana postoji želja da napravimo konkretne iskorake. Pokrenut je rad u većem broju komisija za otvorena pitanja, no temeljna točka suradnje sa Srbijom je upravo odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini. Pitanje prava, opstojnosti i budućnosti hrvatske zajednice u Srbiji ključno je u bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske. To je više puta naglašeno i mislim da je pravi trenutak da se napravi iskorak po pitanju zaštite političkih i svih drugih prava hrvatske zajednice u Srbiji«.
Veleposlanika također veseli da je predsjednik Vučić konačno primio predstavnike hrvatske zajednice Žigmanova i Bačića. S druge strane, »cijeli državni vrh Hrvatske stoji iza vas«, poručio je Bakota, ističući kako je ova godina prijelomna za rješavanje mnogih problema.
Bakota je istaknuo važnost sudjelovanja hrvatske zajednice u Srbiji u prekograničnim IPA projektima kao oblik materijalne potpore. Također, Hrvatska je Hrvatima u Srbiji značajno povećala potporu putem Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i Veleposlanstva u Beogradu.
Veleposlanik je izrazio i zadovoljstvo što na skupštini vidi Hrvate iz svih krajeva gdje žive Hrvati u Srbiji u Vojvodini.
Strahovi i pasivizacija
Predsjednik podružnice DSHV-a Srijem Krunoslav Đaković kaže kako je u Srijemu politički angažman malo teži nego u Subotici, jer je povijest Srijema drugačija u odnosu na Bačku.
»U Srijemu su još od Drugog svjetskog rata Hrvati imali problema samo zato što su Hrvati, jer je Srijem bio dijelom NDH. Hrvati su na tome prostoru ponovno stradali devedesetih godina. Tijekom tih oko 60 godina veliki se strah uvukao u srijemske Hrvate i oni će se rado baviti vlastitim identitetom, kulturom, pjesmom i igrom, ali za politički angažman je malo teže dobiti prostor, upravo radi toga povijesnog straha«.
Sada je DSHV u Srijemu pokrenuo mlade ljude koji nisu opterećeni tim strahom i Đaković se nada da će stranka snažnije zaživjeti u Srijemu i u drugim mjestima osim Srijemske Mitrovice i Petrovaradina.
Pozitivni pomaci koje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čini donose veliko ohrabrenje, ali ljudi čekaju konkretna rješenja, da vide hoće li se nešto zbilja dogoditi ili će ostati samo na riječima, ocjenjuje Đaković:
»Ljudi su jako nepovjerljivi jer već dugo od vlasti i države nisu dobili ništa, osim negativnog odnosa«.
Tijekom dugog razdoblja Hrvati u Srbiji predstavljani su kao negativni čimbenik, što je u jednom trenutku rezultiralo pasivizacijom članstva, smatra Mirko Ostrogonac, predsjednik subotičke podružnice stranke.
»Ljudima je potrebno vratiti samopouzdanje i snagu. U proteklih nekoliko godina događale su se neke stvari koje su dovele do zatvaranja u sebe, ali u ozračju novih dogovora na najvišoj, međudržavnoj razini vjerujem da će se ljudima vratiti samopouzdanje«.
Čelni čovjek Mladeži DSHV-a Mladen Petreš kaže kako su se mladi nakon više godina neaktivnosti ponovno aktivirali i uvidjeli mogućnost očuvanja identiteta i samobitnosti prvenstveno kroz djelovanje u kulturnim udrugama. Jedan značajan dio mladeži se aktivirao i kroz političko djelovanje pod okriljem DSHV-a. Upravo promijenjena klima za posljednjih godina, kod generacija koje su došle nakon onih koje su živjele tijekom rata, pridonijelo je da mladi osjete slobodu i bez straha krenu u politički angažman, kaže Petreš.
Ovom je prilikom najavljen i početak priprava za ovogodišnji izbor vijećnika u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV).
Predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić ukazao je ovom prilikom kako je na ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u Srbiji nužno zajedničko, sinergijsko djelovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Izraženo je to u posljednjih nekoliko godina, što pokazuje rezultate. U svjetlu predviđenih izmjena u Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, Bačić je istaknuo kako je neprihvatljivo stajalište da se HNV brine samo o kulturnim pravima nacionalne manjine, dok su političke stranke nacionalnih manjina isključivo političko pitanje. Ipak, jedno bez drugoga ne ide. Naime, manjine koje nemaju svoje autentične političke predstavnike, ne ostvaruju svoja prava u mjeri u kojoj je to slučaj kod manjina s političkim strankama, rekao je Bačić.
Potporu članstvu DSHV-a i hrvatskoj manjini prigodom XIV. godišnje skupštine stranke dali su zamjenica ravnatelja Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Perkušić i ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Stella Arneri, koja je pozvala Hrvate u Srbiji da se uključe u prekogranične IPA projekte.
Izvor: www.hrvatskarijec.rs
Издвој новости на српском
